Uvod

Rasprava o postmodernizmu dominira promišljanjima o kulturi, umjetnosti i društvu u posljednjih tridesetak godina. Iako mu kritičari i protivnici predbacuju određene nedosljednosti i propuste, pokazalo se da koncept postmodernizma u popularnoj glazbi i kulturi ne predstavlja potencijalnu zamku, kao možda u ostalim područjima suvremene kulture. Popularna kultura je, naime, sama po sebi već rezultat tehnološkog napretka, a koji se smatra jednim od najznačajnijih faktora koji su doveli do pojave postmodernizma. Stoga ona nudi najplodnije tlo za preispitivanje ustaljenih vrijednosti po postmodernističkim principima:

„To je milje gotovo beskonačne reproducibilnosti i disponibilnosti, literarnog i psihološkog prostora koji se radikalno proširio recentnim video, računalnim, digitalnim, fotokopirnim i audio izumima, sve većom učinkovitošću tehnologije u transformaciji prostora i vremena u potrošne zvukove i slike, te eksponencijalno sve većom dostupnošću kulturalnih artefakata koje je moguće slušati ili gledati, ponovno reproducirati, prekrajati ili na neki drugi način njima manipulirati jednostavnim pritiskom na tipku ili joy stick.“ [1]

Suvremeni glazbenici tako postaju istodobno i uronjeni u masovnu kulturu i njezini kritičari, a svojom osviještenom interekstualnošću dovode u pitanje tradicionalne zamisli o umjetničkom jedinstvu i koherentnosti, originalnosti i estetskom integritetu, zapravo brišući granice između „visoke“ i „popularne“ kulture.

Ovaj rad pokušat će dokazati da je postmodernizam relevantan fenomen za suvremenu popularnu glazbu[2] i kulturu analizirajući postmodernističke elemente u stvaralaštvu engleske glazbene skupine Radiohead. Radi se o jednoj od najinovativnijih i najutjecajnijih, ali i filozofski i kulturološki najrelevantnijih grupa današnjice. Stvaralaštvo Radioheada obradit će se u četiri različite tematske cjeline, a to su: promjena u glazbenom izričaju (brisanje granica između žanrova, utjecaj tehnologije i propadanje meta-narativa, korištenje uzorkovanja), odnos prema glazbenoj industriji, povezanost glazbe i slike (likovna oprema omota albuma i video-spotovi) te kritička recepcija.

Kako bi se što sveobuhvatnije moglo pristupiti različitim postmodernističkim elementima kod Radioheada koji su čvrsto povezani jedni s drugima, nužno je bilo korištenje više različitih metoda – od formalne glazbene analize, preko semiotike i kontekstualne analize do likovne analize. Ovakva multidisciplinarnost nije česta u istraživanjima popularne glazbe, jer se njima bave različite znanstvene discipline od kojih svaka nastoji steći prevlast unutar ovog područja – tradicionalna teorija glazbe, tradicionalna muzikologija, Nova muzikologija, etnomuzikologija, kulturalni studiji, antropologija, sociologija itd. Najčešća manjkavost ovih pristupa je često neopravdano stavljanje naglaska na samo pojedine aspekte nekog problema, primjerice, fokusiranje isključivo na kontekst, ili na analizu riječi pjesama, ili pak na formalnu analizu pojednostavljenih notnih zapisa, što uglavnom podrazumijeva zanemarivanje ostalih potencijalno važnih ili čak ključnih aspekata. Stoga je ova analiza postmodernističkih elemenata u stvaralaštvu Radioheada pokušaj multidisciplinarnog pristupa, koji se osobito čini prikladnim upravo kada se radi o postmodernizmu. Naglasak je stavljen na one elemente koji se sami nameću kao ključni u Radioheadovom stvaralaštvu, dok se, primjerice, ne posvećuje osobita pozornost analizi tekstova pjesama (osim u nekoliko iznimaka, kada se pomoću teksta moglo dodatno poduprijeti analizu postmodernističkih elemenata), naprosto zato jer je i sam Radiohead često naglašavao da riječi njegovih pjesama ne treba razmatrati zasebno, izvan glazbenog konteksta.

Ovaj rad nipošto ne predstavlja završeno istraživanje o Radioheada – on tek nudi uvid u raznovrsnu problematiku koja se uz njega veže, otvara mnoga pitanja, ali ne daje uvijek odgovore i otvara prostor za daljnja istraživanja na ovu temu, ali i istraživanja o popularnoj glazbi općenito.


[2] U ovom sam radu napravila razliku između „popularne glazbe“ kao krovnog termina i „pop-glazbe“ kao jednog od mnogobrojnih žanrova unutar popularne glazbe. Radiohead stoga pripada području popularne glazbe.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s